Smrt Smail-Age Čengića

Epski spjev Ivana Mažuranića sastoji se od pet pjevanja:

Agovanje, Noćnik, Četa, Harač, Kob.

i jedno je od najznačajnijih Mažuranićevih djela.

U epu Mažuranić opisuje borbu crnogorskog naroda i Južnih Slavena protiv moćnog turskog tiranina i osvajača Smail-age Čengića, naglašavajući pri tom junaštvo i pobjedu slabijeg protivnika.

Bilješka o piscu:

IVAN MAŽURANIĆ (Novi Vinodolski, 11.08.1814. god – Zagreb, 04.08.1890. god.)
– Hrvatski pjesnik, jezikoslovac i političar (prvi ban pučanin)

Najznačajnija je kreativna ličnost Hrvatskog narodnog preporoda. Potječe iz težačke obitelji koja se u Hrvatsko Primorje preselila iz južnih krajeva u doba uskočkih ratova. Odgojen je u patrijarhalnoj obitelji. Osnovnu školu pohađao je u Novom Vinodolskom, gimnaziju u Rijeci, studirao je pravo i filozofiju u Zagrebu i mađarskom Szombathelyu. Po svršetku studija radio kao gimnazijski profesor, potom kao odvjetnik u Karlovcu. U vremenu od 1841. do 1848. službenik je u gradskom vijeću Karlovca. Za vrijeme revolucionarnog razdoblja 1848. – 1849. narodni je zastupnik i perovođa Hrvatskog sabora, te glavni redaktor saborskih zaključaka i zakona. Godine 1850. imenovan je vrhovnim državnim odvjetnikom.

Deset godina kasnije (1860.) imenovan je predsjednikom Hrvatskog dvorskog dikasterija. Predsjednik je Matice ilirske 1858.-1872. godine. Godine 1861. postaje prvim hrvatskim kancelarom i na toj dužnosti ostaje sve do 1865. godine. Predsjednik Hrvatskog sabora postaje 1871. godine i tu dužnost obavlja sve do 1873. godine kada postaje prvi hrvatski ban pučanin. Za njegova banovanja provedena je reforma pravosuđa, političke uprave i školstva, a 1874. godine osnovano je Sveučilište u Zagrebu, prvo u Južnih Slavena. Na banskoj dužnosti ostaje do 1880. godine. Nakon napuštanja banske dužnosti napušta i svaku političku aktivnost i živi povučeno baveći se matematikom i astronomijom. Pjesme je Ivan Mažuranić počeo pisati još kao srednjoškolac u Rijeci. U vremenskom razdoblju od 1835. pa sve do 1841. godine bio je suradnik Gajeve Danice. Godine 1844. dopunio je Gundulićevo djelo Osman (XIV. i XV. pjevanje), a 1846. godine objavio je svoje najveće i najznačajnije djelo – ep Smrt Smail-age Čengića. Tim djelom, u kojem su spretno prevladani klasični i dubrovački utjecaji kao i utjecaj narodne poezije, Mažuranić je stvorio klasičan junački ep.

Bavio se i leksikografskim radom i zajedno s Jakobom Užarevićem izdao Njemačko-ilirski slovar (1842. godine), a s bratom Antunom napisao opsežan Rječnik Gundulićeva Osmana. Pjesnički rad Ivana Mažuranića nije zahvaćen protuslovljima njegova držanja u politici: svjestan da je njegova političko-činovnička praksa nespojiva s pozivom pjesnika Mažuranić je definitivno prestao pisati. Preminuo je 4. kolovoza. 1890. godine u Zagrebu. Danas se njegov lik nalazi na novčanici od 100 Kuna, a mnoge ulice, trgovi i škole u Hrvatskoj nose njegovo ime.